Crtice iz Maršalove Ulice (18)

Dvije relativno mlade i zdrave žene ulaze u “Mini” market i pričaju o pramenovima, bilo je 12:17 – Miki za kasom je zapamtio da je baš tad pogledao na sat – zatim lutaju među policama i cijelo vrijeme bez prestanka nastavljaju da pričaju o pramenovima, vraćaju se prema kasi u 12:59, jedna samo sa praškom za pecivo, druga sa kesicom Negro bombona, čekaju da Miki nađe sitno kod nekog u Ulici i dok čekaju sigurno i dalje pričaju samo o pramenovima, jer kad je oznojeni Miki zadihan sa kusurom utrčao nazad tačno u 13:07 – i dalje su pričale samo o jebenim pramenovima i nisu ga ni pogledale u oči dok su uzimale kusur i izašle i stajale ispod kestena na raskrsnici sve do 13:43, jedna je tragično morala desno a druga lijevo, ali ostale su tako u hladu sve dok su mogle, prva je uzbuđeno mahala i objašnjavala neko vrijeme a druga je uopšte nije slušala i samo se nervozno klatila sa kuka na kuk i čekala svoj red da ispriča nešto važno o pramenovima što joj je garant “naumpalo” tek tad, pa bi promijenile uloge i tako sve do u beskonačnost, kasnije je neko dijete vrištalo i razbilo teglu ukiseljenih jaja dok mu je mama opušteno redom čitala deklaracije na konzervama mačije hrane a govor tijela joj vrlo uspješno komunicirao da je boli kurac i za dijete i za jaja i za sve, samo da nađe nešto zdravo za Micija, sigurno joj se tako zove mačak – jebo je bog – i Miki je bio jednostavno prinuđen da zdrobi električnu “cigaru” nogom, kao da je gasi, što nije bilo baš lako u japankama ali je nekako uspio, pa skinuo sebi kutiju Camela i nakon sedam dana prvi put zapalio “ko čojk”, i uzeo da čisti jaja dok mu je znoj curio niz čelo i mislio da mora da je to samo on postajao malo medicinski lud, sigurno je to.